Hrvatska je u rujnu bila domaćin Svjetskog kongresa Međunarodne federacije agrarnih novinara (IFAJ), u godini kada ova organizacija obilježava 70 godina postojanja. IFAJ Croatia 2026., u organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH), okupio je 170 sudionika iz 40 zemalja, koji su tijekom deset dana kroz terenske obilaske, prezentacije, razgovore i izravne susrete s proizvođačima imali priliku upoznati hrvatsku poljoprivredu, prehrambenu industriju, znanost i ruralne krajeve.
Bio je to prvi put da se svjetski kongres IFAJ-a održava u Hrvatskoj. Od Varaždina i kontinentalnog dijela zemlje, preko Slavonije i Baranje, do Zadarske županije i Istre, sudionici su imali priliku vidjeti koliko različitih poljoprivrednih priča stane u jednu malu i najmlađu članicu Europske unije.
Od heljde i zelja do suvremene poljoprivrede
Program je počeo predturom u Varaždinskoj županiji, gdje je tridesetak međunarodnih novinara upoznalo Varaždinsku heljdu, Varaždinsko zelje, Ludbreški hren, proizvodnju bučinog ulja, vinogradarstvo i druge lokalne posebnosti. Posjetili su i prerađivačke kapacitete, cvjećarsku zadrugu, obrazovne institucije te upoznali dio kulturne i turističke baštine kraja.
Heljda, zelje, hren, vino i bučino ulje: Varaždinska županija pred svjetskim agrarnim novinarima
Posebna vrijednost cijelog programa bila je upravo u izravnom kontaktu s ljudima. Međunarodni agrarni novinari nisu hrvatsku poljoprivredu upoznavali samo kroz prezentacije, nego na gospodarstvima, u tvornicama, štalama, poljima, vinarijama, voćnjacima i drugim proizvodnim sustavima, razgovarajući s onima koji svakodnevno žive od poljoprivrede.
Osijek kao središte svjetskog agrarnog novinarstva
Kongres je svečano otvoren 16. rujna u Kulturnom centru Osijek. Dolazak 170 novinara, urednika, fotografa i komunikatora iz 40 zemalja učinio je Osijek međunarodnim mjestom susreta ljudi koji izvještavaju o poljoprivredi, hrani i ruralnom prostoru.
Svečano otvoren Svjetski kongres agrarnih novinara u Osijeku
„Ovaj je kongres naš poklon domaćoj poljoprivredi. Uložili smo puno vremena i energije da bi našim proizvodima dali globalnu vidljivost, ali osnažili temelje kvalitetnijeg izvještavanja o selu i agraru“, istaknuo je na otvorenju Vedran Stapić, čelnik DANH-a. Dodao je kako agrarno novinarstvo danas ima iznimno važnu ulogu jer povezuje poljoprivrednike, znanost, institucije i javnost te složene teme vezane uz proizvodnju hrane približava građanima.
Na svečanom otvorenju uručeno je i priznanje DANH Komunikator godine 2026. prof. dr. sc. Antunu Kosteliću, za doprinos povezivanju znanstvenih spoznaja sa svakodnevnom praksom i popularizaciji znanja.
Tu su večer proglašeni i pobjednici RuralFoto natječaja 2026. Na ovogodišnji izbor stiglo je 1.118 fotografija iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, a najbolje fotografije u kategorijama selo, životinje, proizvodnja i priroda odabrali su sami sudionici natječaja.
AgroRocks i 18 godina Agrokluba
U središtu kongresnog tjedna bilo je i šesto izdanje konferencije AgroRocks, održano 17. rujna na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. U fokusu su bili izvozni potencijali hrvatskog agrara, konkurentnost, proizvodnja hrane, javne potpore, znanje i tehnologije, ali i budućnost agrarnog novinarstva u vremenu umjetne inteligencije.
Izvozni potencijali hrvatskog agrara u fokusu šestog AgroRocksa – javna potpora ima smisla
Imali smo i još razloga za slavlje. Naime, 18. rujna je informacijski sustav Agroklub obilježio 18 godina postojanja.
Na isti datum 2008. godine pokrenut je portal koji je tijekom godina izrastao iz lokalne i sektorske priče u relevantnu nacionalnu platformu za poljoprivredu. „Godinama ulažemo energiju i znanje za viši cilj. Za bolje sutra našeg društva, sela i agrara“, napisao je povodom punoljetnosti Agrokluba jedan od njegovih osnivača Vedran Stapić.
Tako su se u istom tjednu spojile dvije priče – 70 godina međunarodnog agrarnog novinarstva i 18 godina hrvatskog medija koji je svoju priču gradio upravo na informiranju poljoprivrednika i otvaranju prostora za teme sela i agrara.
Osam ruta kroz Slavoniju i Baranju
Najopsežniji terenski dio kongresa održan je 18. i 19. rujna, kada su sudionici kroz osam različitih ruta obišli više od 30 lokacija u Slavoniji i Baranji. Upoznali su širok raspon proizvodnje – od ratarstva, voćarstva, vinogradarstva i stočarstva do proizvodnje ulja, lješnjaka, češnjaka i jabuka, ali i prerade hrane, očuvanja genetskih resursa, održivog gospodarenja šumama i suvremenih pristupa poljoprivredi.
Na slavonskim i baranjskim poljima vidjeli su velike proizvodne sustave i mala obiteljska gospodarstva, suvremene tehnologije i preciznu poljoprivredu, proizvodnju mlijeka, voćarstvo, ribnjačarstvo i vinogradarstvo. U Iloku su sudjelovali u berbi grožđa, u Baranji upoznali velike i male vinarije, a kroz različite posjete upoznali i priče koje sežu od tradicijskih proizvoda do tehnologija budućnosti.
170 novinara iz 40 zemalja: Slavonija i Baranja predstavljene svijetu kroz više od 30 lokacija
Upravo je raznolikost bila jedna od najvažnijih poruka ovog dijela kongresa. Hrvatska poljoprivreda ima jedan zajednički nazivnik, a to je niz različitih proizvodnji, modela i ljudi – od velikih sustava do malih gospodarstava i od sirovine do proizvoda veće dodane vrijednosti.
Od mora do zaleđa Zadra
Nakon Slavonije i Baranje, program je 30-ak sudionika odveo prema Zadarskoj županiji. Tijekom trodnevnog obilaska upoznali su poljoprivredu, ribarstvo, prehrambenu proizvodnju i vinogradarstvo, ali i ljude i tradiciju zadarskog kraja.
Paški sir, solana u Ninu, ribarstvo i prerada ribe, svinjogojstvo i proizvodnja pršuta, maslinarstvo, vinogradarstvo i autohtone sorte samo su dio priča koje su međunarodni novinari ponijeli sa sobom.
Od mora do zaleđa: Agrarni novinari otkrili poljoprivredne adute Zadarske županije
Program je pokazao i onaj dio Lijepe Naše koja se često nalazi iza turističkih razglednica – proizvodnu Hrvatsku, u kojoj se tradicija susreće s modernim poslovanjem i tržišnim zahtjevima.
Istarski sir, masline, vino i tartufi
Istovremeno, oko 40 sudionika završni je dio kongresnog programa provelo u Istri, gdje su upoznali maslinarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i tartufarstvo te lokalnu gastronomiju i ruralnu baštinu.
Od istarskog sira i ekološkog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, preko autohtonih pasmina i vinarija do Motovunske šume i tartufa, i ovaj je dio programa povezao proizvodnju hrane s krajobrazom, tradicijom i ljudima koji čuvaju lokalne posebnosti.
Istra kroz sir, masline, vino i tartufe ugostila agrarne novinare u sklopu IFAJ Croatia 2026
A upravo je to bila zajednička nit svih kongresnih ruta – pokazati da hrvatski agrar nisu samo proizvodne površine i statistik, nego prije svega ljudi, znanje, tradicija i pokušaji da se u promijenjenim uvjetima pronađe put prema budućnosti.
„Najljepša zemlja koju sam ikad vidjela“
Da su priče s terena ostavile dojam na međunarodne sudionike, najbolje potvrđuju njihovi dojmovi.
Za Alzenu Gomez, novinarku iz Južne Amerike, ovo je bio prvi posjet Hrvatskoj.
„Apsolutno sam oduševljena, to je najljepša zemlja koju sam ikad vidjela, a neki dijelovi čak nadmašuju Južnu Afriku po ljepoti krajolika. Svih ovih dana nam je bilo predivno i vrlo poučno. Naučila sam toliko toga, upoznali smo iznimno otporne i pozitivne poljoprivrednike, a ono što rade na svojim gospodarstvima je zaista nevjerojatno. Gledaju pozitivno na budućnost kao i na metode koje primjenjuju.“
Za hrvatske domaćine upravo je to i bio cilj – da ljudi koji pišu o poljoprivredi u različitim dijelovima svijeta Hrvatsku upoznaju kroz njezine proizvođače, znanstvenike, poduzetnike i ruralne zajednice.
Priče koje sada odlaze u svijet
Agrarni novinari iz 40 zemalja nisu u Hrvatsku došli samo na konferenciju. Proveli su dane na gospodarstvima, u tvornicama i vinarijama, na poljima i u voćnjacima, u ribogojilištima, sirarnama, maslinicima i šumama. Razgovarali su s proizvođačima i stručnjacima, postavljali pitanja, fotografirali i bilježili.
I upravo je tu možda najvažniji trag kojega IFAJ Croatia 2026. ostavlja iza sebe. Nismo novinarima željeli pokazati samo ono što je dobro u hrvatskoj poljoprivredi, niti prikriti probleme s kojima se domaći agrar suočava. Željeli smo im otvoriti vrata prema ljudima koji rade, pokušavaju, traže nova rješenja i u različitim okolnostima uspijevaju nešto pomaknuti.
Predstaviti im poljoprivrednike koji unatoč izazovima ostaju u proizvodnji, o ljudima koji čuvaju stare sorte i tradicijske proizvode, ali i one koji uvode nove tehnologije, razvijaju proizvode veće dodane vrijednosti i traže svoje mjesto na tržištu. Znanstvenike koji znanje prenose u praksu, mlade koji svoju budućnost vide u poljoprivredi i zajednicama koje pokušavaju sačuvati život na selu – sve one priče koje, kako u knjizi Konstruktivne vijesti piše Ulrik Haagerup, mogu „nadahnuti i privući jer prikazuju stvari koje funkcioniraju, ljude koji rade nešto iznimno kako bi riješili važne probleme“.
Veliki projekt koji je okupio mnoge
Organizacija ovako velikog međunarodnog događaja bila je zahtjevan pothvat koji nije mogao biti izveden bez suradnje brojnih institucija, partnera i sponzora. Kongres su podržali Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a važnu ulogu imali su domaćini Osječko-baranjska županija i Grad Osijek.
Uz informacijski sustav Agroklub i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) kao suorganizator sudjelovala je u planiranju i realizaciji kongresa, dok su podršku pružili EFSA i Europska komisija.
Među vodećim gospodarskim partnerima bili su Žito, Agro Invest grupa, Podravka, IPSO, Abysalto, a važan doprinos dale su Istarska, Zadarska, Varaždinska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija. U organizaciju su bili uključeni i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Hrvatska gospodarska komora, Agencija za medije, Hrvatska udruga privatnih šumovlasnika, Međunarodna sjemenska federacija, Kraš Hrvatska kao i Izvršni odbor IFAJ-a te operativni partneri iz Studija Arena.
Bez svih njih ne bi bilo moguće tijekom deset dana povezati 170 sudionika iz 40 zemalja s desecima hrvatskih gospodarstava, tvrtki, institucija i lokalnih zajednica.
Jer ovaj kongres, kao i sama struka, počiva na ljudima – onima koji proizvode, pišu, organiziraju, povezuju i vjeruju da kvalitetne priče mogu napraviti razliku.
A ono što smo poklonili hrvatskoj poljoprivredi možda je upravo to – priliku da je upozna puno veći broj ljudi izvan njenih granica.
